Ako postoje neki od rizičnih čimbenika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, tada postoji i veća vjerojatnost za nastanak srčanog udara, moždanog udara ili periferne vaskularne bolesti. Na neke od njih možemo utjecati, dok na druge ne možemo.

Rizični čimbenici na koje možemo utjecati:

Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati:

  • starosna dob
  • spol
  • anamneza kardiovaskularnih bolesti u obitelji.

Korištenjem SCORE tablica, koje uzimaju u obzir utjecaj rizičnih čimbenika, moguće je procijeniti kolika je vjerojatnost da će u sljedećih 10 godina doći do pojave kardiovaskularnih bolesti ili smrti uslijed nastanka kardiovaskularne bolesti.

Zdravim životnim stilom i redovitim uzimanjem određenih lijekova propisanih od strane liječnika možete smanjiti utjecaj čimbenike rizika na vaše zdravlje i na taj način smanjiti vjerojatnost za nastanak kardiovaskularne bolesti.


Povišene vrijednosti kolesterola u krvi

Postoje dva oblika kolesterola u krvi: LDL kolesterol i HDL kolesterol.

LDL kolesterol se još naziva i lošim kolesterolom jer doprinosi razvoju ateroskleroze, koja može dovesti do suženja lumena arterija ili blokade protoka krvi u arterijama, a može se očitovati kao angina pectoris, srčani udar, moždani udar ili bol u nogama.

HDL kolesterol se još naziva dobrim ili zaštitnim kolesterolom te pomaže pri uklanjanju kolesterola iz stijenki krvnih žila.

Preporučuje se da razina LDL kolesterola bude što je moguće niža, dok za HDL kolesterol vrijedi suprotno, odnosno, što ga je više, tim bolje.


Ciljevi liječenja pri povišenim vrijednostima kolesterola

Glavni cilj liječenja povišenih razina kolesterola je postizanje ciljne razine LDL kolesterola. Te vrijednosti LDL kolesterola ovise o individualnom ukupnom riziku od kardiovaskularnih bolesti.

Preporučene ciljne vrednosti LDL kolesterola:
Rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti Ciljana vrijednost LDL kolesterola
vrlo visok (Postojanje izražene kardiovaskularne bolesti, dijabetesa tipa 2 ili dijabetesa tipa 1 s oštećenjem organa, umjerenom do teškom kroničnom bubrežnom bolesti ili procjena kardiovaskularnog rizika jednaka ili veća od 10% po SCORE bodovanju.) manje od 1,8 mmol/l ili barem 50% manje od početne razine
visok (Izražen jedan od rizičnih čimbenika ili procijenjeni kardiovaskularni rizik veći od ili jednak 5% i manji od 10% po SCORE bodovanju.) manje od 2,5 mmol/l
umjeren (Procijenjeni kardiovaskularni rizik jednak ili veći od 1% i manji od 5% po SCORE bodovanju.) manje od 3,0 mmol/l

Istraživanja su pokazala da snižavanje LDL kolesterola za 1 mmol/l smanjuje rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti za 22%.


Liječenje povišene razine kolesterola

Nezdrave životne navike značajno doprinose povišenju razine kolesterola u krvi, zato je odustajanje od štetnih životnih navika prvi korak u liječenju.

Promjena životnog stila (vrsta prehrane, razina tjelesne aktivnosti, životne navike) može jako utjecati na zdravlje. Pridržavanjem uputa o zdravom načinu života mogu se spriječiti mnoge bolesti ili ublažiti njihov utjecaj na život. Promjenom životnog stila možete smanjiti kolesterol u krvi ili sniziti krvni tlak.

Preporuke o zdravom načinu života odnose se na:

  • zdravu prehranu
  • redovitu tjelesnu aktivnost (barem 30 minuta svaki dan)
  • smanjenje prekomjerne težine
  • prestanak pušenja.

Ako je potrebno, može se i započeti liječenje lijekovima propisanim od strane liječnika. Istodobno s uzimanjem lijekova svakako treba u obzir uzeti preporuke o promjeni životnih navika. U pravilu se lijekovi na snižavanje razine kolesterola u krvi moraju redovito uzimati do kraja života.

Zdrav životni stil

Životni stil (vrsta prehrane, razina tjelesne aktivnosti, životne navike) može jako utjecati na zdravlje. Pridržavanjem uputa o zdravom načinu života mogu se spriječiti mnoge bolesti ili ublažiti njihov utjecaj na život. Promjenom životnog stila možete smanjiti kolesterol u krvi ili sniziti krvni tlak.

Preporuke o zdravom načinu života odnose se na:

  • zdravu prehranu
  • redovitu tjelesnu aktivnost (barem 30 minuta svaki dan)
  • smanjenje prekomjerne težine
  • prestanak pušenja.

  • Preporučuje se unošenje raznolike hrane, čije količine ne smiju dovesti do prekomjerne težine i pretilosti.
  • Treba unositi što više voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, cjelovitih žitarica i ribe.
  • Od masnoća se preporučuju samo one biljnog podrijetla.
  • Unos soli treba biti sveden na manje od 5 g po danu te svakako treba izbjegavati dosoljavanje za stolom i ograničiti upotrebu soli u kuhanju.
  • Konzumiranje alkohola treba biti ograničeno na 20 g dnevno za žene i 30 g dnevno za muškarce.
  • Nužno je smanjiti potrošnju pića i hrane s dodatkom šećera.

Lijekovi za snižavanje kolesterola u krvi

Statini su lijek izbora za većinu pacijenata s povišenim kolesterolom. Oni značajno smanjuju koncentraciju ukupnog kolesterola i LDL kolesterola pa time smanjuju i rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti i rizik od nastanka smrti koju ta bolest uzrokuje.

Lijekovi za snižavanje razine kolesterola moraju biti propisani od strane liječnika, pri čemu je u obzir uzeta trenutna vrijednost razine kolesterola u krvi i rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.

PAST0035HR072012 | Datum kreiranja: 16.07.2012 | Datum zadnje izmjene: 09.02.2017.
Internet stranica namijenjena je zdravstvenim djelatnicima i pacijentima. Sve informacije dostupne na stranici isključivo su edukativnog i informativnog karaktera.