Rak dojke

Što je rak dojke i kako nastaje?

Samopregled dojki Tkiva i organi su izgrađeni od pojedinačnih elemenata, stanica. Stanice (osim živčanih) imaju sposobnost dijeljenja, umnažanja i rasta da bi nadomjestile one starije i odumrle. Taj rast je unutar organizma strogo kontroliran i moguć je samo dok je to korisno za funkciju tkiva ili organa i organizma kao cjeline i prestaje onog trenutka kada narušena funkcija bude ponovno uspostavljena. Ponekad se stanice, zbog genskih i kromosomskih nepravilnosti koje u njima nastanu počnu nekontrolirano i ubrzano umnažati i rasti, a da pritom stare stanice ne odumiru. Rak dojke nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Iako rijetko, od ove bolesti mogu oboljeti i muškarci.

Epidemiologija

Rak dojke je najčešća zloćudna bolest žena, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Broj oboljelih žena raste s dobi, najčešće obolijevaju žene iznad 50. godine života, iako se zadnjih godina uočava sve veći broj oboljelih žena mlađe dobi. U Hrvatskoj je rak dojke najučestaliji te vodeći uzrok smrti od zloćudnih bolesti u žena. Godišnje obolijeva oko 2500 žena, oko 900 ih umre, a očekuje se daljnji trend porasta broja oboljelih.

Rizični čimbenici

Brojni su čimbenici povezani sa povećanim rizikom nastanka karcinoma dojke.

Tu pripadaju:

Knjizica Znanjem protiv raka dojke 1) starija životna dob
2) prisustvo oboljelih u obitelji
3) izlaganje ženskim spolnim hormonima (egzogenim ili endogenim)
4) dijetalni čimbenici
5) prisustvo dobroćudnih proliferativnih bolesti dojke
6) negativni podaci o porodima
7) i različiti čimbenici okoliša

Kako prepoznati rak dojke?

Rak dojke je u početnom stadiju obično bezbolan i asimptomatičan.

Kada se pojave, simptomi mogu uključivati: pojavu tvrde, nepomične kvržice (koju više od 80% pacijentica otkrije samopregledom), otvrdnuća ili tvrda mjesta na dojci, promjene u veličini i obliku dojke (usporedba jedne prema drugoj), bol u dojci (koja nije povezana s početkom mjesečnice), zadebljanje ili izbočenje jedne dojke, iznenadno crvenilo jedne dojke koje ne nestaje, ili koža plavičaste boje, uvlačenje kože ili izgled narančine kore (zadebljana koža s uvučenim mjestima), promjene na koži bradavice, iscjedak iz bradavice i to vodenasti, gnojni ili sukrvavi, jantarnožuti, svjetlocrveni i smeđecrveni, svrbež i pečenje uz osip ili ekcem na koži u okolini bradavice.

Tumorske stanice se mogu odvojiti od tumora u dojci te putem krvi ili limfe dospjeti do udaljenih dijelova tijela, gdje se zaustave i počinju daljnji rast i razmnožavanje, odnosno stvaraju novi tumor. Tada, govorimo o nastanku presadnica ili metastaza, odnosno o metastatskom raku dojke. Simptomi tada mogu uključivati: umor, žuticu, gubitak apetita, mučninu, povraćanje, neobjašnjive bolove u kostima, kašalj, otežano disanje, konstantnu glavobolju koja se pogoršava, vrtoglavicu, smetnje vida.

Podjela raka dojke

U postavljanju konačne dijagnoze raka dojke kao i opisa strukture tumora, tj. izgleda i raspodjele tumorskih stanica, konačnu riječ imaju specijalisti patologije i citologije. Na temelju analize tumorskih stanica i tumorskog tkiva pod mikroskopom, odnosno kako izgledaju i kako su organizirane stanice raka dojke, patolozi daju za kliničku praksu važne podatke od tzv. „histološkoj vrsti“ raka dojke pa do drugih podataka. Najčešće se u bolesnica, naiđe na nekoliko (osnovnih) tipova raka, ali po mikroskopskoj podjeli postoji preko desetak tipova raka dojke. U svojoj analizi, patolozi daju i opis da li je rak još uvijek unutar „kanalića žljezdanog tkiva“ (rak „in situ“) ili je postao prošireniji ili „invanzivni“, tj. probio se iz kanalića u druga tkiva dojke (masno i vezivno tkivo). Ukoliko se u uzorku tkiva koji se analiziraju, imaju i limfni čvorovi (najčešće iz pazuha) tada patolozi daju analizu i o tome da li se rak proširio (metastazirao) i na „regionalne“ limfne čvorove (lokoregionalno uznapredovali rak dojke). Patolozi u svome opisu navedu obično još i neke druge podatke, a koji daju osnovnu informaciju i o vjerojatnoj prognozi i o mogućem odgovoru na pojedine lijekove ili terapijske pristupe. Tako se očekuje da se osim podatka o histološkom tipu tumora, u patološkom izvješću nađu minimalno i podaci o uznapredovalosti tumora u dojci (in situ ili invanzivni tip tumora), stupnju zloćudnosti (gradus) i intenziteta diobe tumorskih stanica (Ki 67), stanju regionalnih limfnih čvorova (broj čvorova i da li ima metastaza), o izraženosti receptora za hormone (ER; PR) i o ekspresiji molekule HER-2. Unatrag zadnjeg desetljeća, a zbog napretka molekularne biologije, uz tradicionalnu patološkohistološku podjelu rada dojke, dolazi i do podjele raka dojke na temelju ekspresije gena i njihovih produkata (tzv. „molekularno-biološka“ podjela). Zapravo, patološki laboratoriji kontinuirano proširuju svoju paletu pretraga i nalaza.

Metode ranog otkrivanja raka dojke

Metode ranog otkrivanja raka dojke su: mamografija, liječnički pregled dojki, samopregled dojki.
Samopregled dojki

Zemlje koje su rano počele s organiziranim programima ranog otkrivanja raka dojke (mamografskim probirom) već imaju prisutan pad smrtnosti. U Hrvatskoj je 2006. počela provedba Nacionalnog programa prevencije raka dojke, u kojem su sve žene u dobi 50 do 69 godina bile pozvane na preventivni mamografski pregled. Cilj programa je smanjiti smrtnost od raka dojke za najmanje 25% pet godina nakon početka provođenja programa, otkriti rak dojke u početnom (lokaliziranom) stadiju u većem postotku nego danas, u odnosu na uznapredovale stadije bolesti i time smanjiti troškove vrlo skupog liječenja uznapredovalog stadija bolesti te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke.

Terapijske opcije u liječenju raka dojke

Liječenje raka dojke zahtjeva multidisciplinaran pristup i timski rad kirurga-onkologa, kirurga rekonstruktivne i plastične kirurgije, radioterapeuta, internističkog onkologa. Pristup liječenju ovisi o stadiju raka dojke, popratnim bolestima, biološkim karakteristikama tumora, menopauzalnom statusu, suradljivosti bolesnika.

Liječenje i prognoza raka dojke određuju se i opisuju s obzirom na dobivene stadije, uznapredovalost malignog procesa i opće stanje organizma. Brojna znanstvena istraživanja posljednjih dvadesetak godina doprinijela su sve ranijem otkrivanju zloćudnih promjena na dojci i s time promijenila i način liječenja raka dojke. Tako se uz kirurško liječenje sve češće koristi radioterapija, kemoterapija, hormonsko liječenje i imunoterapija.

Kirurško liječenja uključuje radikalnu (mastektomija) i poštednu operaciju (ovisno o veličini tumora i veličini dojke) uz vađenje limfnih čvorova iz pazušne jame.

Uz poštedni zahvat provodi se i terapija zračenjem koje osim preostale dojke obuhvaća i područja regionalnih limfnih čvorova, ukoliko je patohistološki nalaz bio pozitivan.

Kod nekih tumora kemoterapija ima važnu ulogu u liječenju ili ublažava simptome i produljuje preživljavanje. Koliko dugo treba uzimati kemoterapiju ovisi o njezinoj vrsti (adjuvantna terapija -oblik sustavnog liječenja nakon operacije s ciljem iskorjenjivanja mikrometastatskih žarišta bolesti; neoadjuvantna terapija - ili primarna kemoterapija, kojom se nastoji postići smanjenje tumorske mase kako bi se omogućio kirurški zahvat, palijativna terapija – s ciljem smanjenja simptoma bolesti, potpunog ili djelomičnog nestanka bolesti, a primjenjuje se dok god postoji terapijski odgovor.

Hormonsko liječenje primjenjuje se u bolesnica s hormonski ovisnom rakom dojke, uključuje aditivnu terapiju tj. primjenu odgovarajućih hormona (antiestrogena, inhibitora aromataze i gestagena), te ablativnu terapiju (odstranjenje jajnika kod žena u premenopauzi ili primjena GnRH analoga).

Imunoterapijom (biološkom terapijom) se liječe bolesnice kod kojih je tkivo raka dojke pozitivno na HER2 receptor pa se primjenjuje trastuzumab, monoklonalno protutijelo na HER2 receptor koje blokira receptor te tako stanice raka koje ga sadržavaju usporava i zaustavlja u njihovom rastu.


Hiking

Vezani članci
Kako prepoznati rak dojke?, prim.dr.sc. Željko Soldić, KBC Sestre Milosrdnice
Čimbenici rizika za nastanak raka dojke, dr.med. Filip Grubišić Čabo, OB Šibenik
Podjela raka dojke, prof.dr.sc. Antonio Juretić, KBC Zagreb
Terapijske opcije u liječenju raka dojke, dr.med. Ljubica Vazdar, Klinika za tumore Zagreb
Rak dojke – što kada čujete da je bolest uznapredovala?, dr.med. Martina Bašić Koretić, KBC Zagreb
Nuspojave liječenja raka dojke, dr.med. Marijana Jazvić, KBC Sestre Milosrdnice
Liječenje boli kod onkoloških bolesnika, dr.med. Ivan Bilić, KBC Zagreb




PFAS0052HR092013, rujan 2013.g.
zadnja promjena rujan 2014.g.
PAST0035HR072012 | Datum kreiranja: 16.07.2012 | Datum zadnje izmjene: 09.02.2017.
Internet stranica namijenjena je zdravstvenim djelatnicima i pacijentima. Sve informacije dostupne na stranici isključivo su edukativnog i informativnog karaktera.